Burnout sindrom ili sindrom izgaranja pogađa sve veći broj ljudi i javlja se kao prolongirani odgovor na hronični stres na poslu. Na CODE on Meetup-u: Burnout, koji je održan 17. februara, o ovom sindromu smo govorili sa Brankom Ćalasan, diplomiranom psihološkinjom i direktoricom NVO “PORTRET“, koja je iskusni porodični terapeut sa dokazanom istorijom rada u industriji građanskih i društvenih organizacija.
“Stres je visoko personalizovan proces, karakter osobe je usko povezan sa tim kako se reaguje na stres i svaka osoba ga doživljava individualno”, navodi Branka i ističe da i pozitivan i negativan stres proizvode istu vrstu reakcije.
Kako kaže, 1974. godine se prvi put govori o burnout sindromu kod ljudi, a 1976. godine stvoren je i The Maslah Burnout Inventory – zlatni standard za procjenu sindroma sagorjevanja.
“Stanje kada smo hronično izloženi situacijama koje prevazilaze naše mogućnosti reagovanja, dovodi do burnout sindroma”. ističe Branka i objašnjava da iako je usko vezan za profesionalni angažman, ovaj sindrom se preliva i na porodicu i u druge sfere života.
Razlozi koji dovode do sagorjevanja su različiti i oni su najčešće udruženi – podložnije su mu osobe kod kojih je izražen perfekcionizm i osobe koje imaju nisko samopštovanje, dok na nivou organizacija – do sindroma može doći usljed nestručnog rukovođenja, previše zahtjeva, nejasno podijeljenih uloga, konfliktne atmosfere, loše komunikacije…
Koliko je ovaj sindrom ozbiljan, najbolje govori činjenica da se manifestuje na različite načine:
- Fizičke manifestacije (kardiovaskularni problemi, hipertenzija, glavobolja, iscrpljenost, gubitak energije…)
- Depersonalizacija (poremećaj spavanja, anksioznost, depresija, pad koncentracije, tuga, promjene raspoloženja , doživljaj umanjenog ličnog postignuća… )
- Interpersonalne manifestacije (teškoće u komunikaciji sa porodicom, prijateljima, kolegama, bračne disfunkcije, zapostavljanje obaveza, nepovjerenje…)
- Profesionalne manifestacije (gubitak inicijative, interesovanja, efikasnosti, produktivnosti)
Branka je učesnicima predstavila i neke od strategija kako se pojedinci mogu izboriti sa stresom, kao što su – tražiti zadovoljstvo u svakodnevnim aktivnostima i relaksirati se, humor (kao važan mehanizam odbrane), pojednostavljivanje radnih zadataka i traženje podrške do kolega. Na nivou organizacije, rizik od sagorjevanja se može spriječiti fokusiranjem na rješenja umjesto na probleme, smanjenjem zahtjeva, dostavljanjem dosljednih i potpunih informacija, konstruktivnim povratnim informacijama, ohrabrivanjem zaposlenih… Kako ističe, posebno bi istakla važnost njegovanja dobrih međuljudskih odnosa, kao prevencije za brojne probleme.
Branka savjetuje da je veoma važno da svi koji osjećaju da imaju previše zadataka na koje ne mogu odgovoriti, a pritom imaju psihičke i fizičke simptome koje je pominjala, potraže stručnu pomoć. U suprotnom, dešava se da osobe dugo godina da žive sa burnout sindromom i na kraju da razviju depresiju, anksioznost ili neki drugi poremećaj.
Događaj je organizovan u okviru projekta 2CODE, koji je sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije.
