Juče je održan CODE on Meet up: Coworking nakon pandemije, stagnacija ili rast? koji je po prvi put bio u online formatu.
Koronavirus je donio promjene u svim sferama naših života, neminovno mijenjajući i naše radne navike. Coworking prostori okupljaju vrlo specifičnu vrstu ljudi, preduzetnike, kreativce i freelance-re koji su birali stimulativno poslovno okruženje, koje im pruža priliku za umrežavanje, a opet im daje dovoljno slobode i prostora koji im je potreban. Kao takvi, coworking prostori su pred sobom imali velike izazove u prethodnom periodu.
O preprekama sa kojima se suočavaju coworking prostori kod nas i u regionu govorila je sjajna ekipa i to Nenad Stojanović – osnivač Deli – prostora za kreativno delovanje iz Niša i predsjednik Coworking Asocijacije Srbije; Miroslav Mijatov – osnivač i suvlasnik prvog coworking prostora u regionu, Smart office iz Beograda; Ilija Kaluđerović – serijski preduzetnik i inovator koji je osnovao NEST coworking iz Podgorice; i Jovana Musić – direktorica HUB387 iz Sarajeva. Pored njih, riječi je bilo i o CODE HUB-u Nikšić, coworking prostoru koji se nalazi u zgradi IPC Tehnopolis.
Aktivnosti u regionu kada je coworking zajednica u pitanju, su bile dosta slične u proteklih godinu dana.
Jovana Musić navodi da iako su imali uspona i padova u HUB387, uprkos lošim prognozama nijesu imali većih problema sa postizanjem održivosti. Ona vjeruje da je razlog za to činjenica što u sklopu njihovog coworking prostora postoji i Akademija387 koja pruža edukacije iz različitih oblasti, pa na taj način imaju više izvora prihoda koji su im pomogli da funkcionišu u vremenu globalne pandemije.
Nenad ističe da je u Nišu stanje bilo složeno, ali da je već značajno porastao broj coworkera koji se vraćaju u Deli. Kao i regionalne kolege, u prethodnoj godini su radili virtuelne edukacije, podcast-ove i druge online formate, koje im je situacija dozvoljavala. Jednogodišnja izolacija i nedostatak stvarne komunikacije sa ljudima, doveli su do toga da korisnici imaju potrebu za zajedničkim radom, projektima i druženjem, pa se coworking zajednica polako okuplja. Istog je mišljenja i Miroslav, koji navodi da su izazovi sa kojima su se sreli u Smart office-u bili veoma veliki, ali se nadaju skorom prevazilaženju krize. Nest coworking prostor je svoje prostorije otvorio neposredno prije uvođenja lockdown-a u Crnoj Gori, pa su imali značajne teškoće u prethodnoj godini. Ipak, to vrijeme su iskoristili pribavljajući različite licence, kako bi u narednom periodu mogli da odgovore potrebama zajednice na što bolji način.
Kada je o podršci riječ, zajedničko cijelom regionu je izostanak bilo kakvog vida državne pomoći, koja bi u vrijeme globalne pandemije bila značajna za coworking prostore. U Srbiji su trenutno u toku pregovori sa predstavnicima Vlade, kako bi se pronašlo rješenje koje će pomoći coworking zajednici da stane na noge i smanji gubitke koje su imali u prethodnom periodu.
Kao mogućnosti za dalji razvoj, panelisti vide umrežavanje sa turističkom zajednicom i uključivanje coworking prostora u turističku ponudu grada, kako bi privukli digitalne nomade. Smatraju da sve regionalne zemlje imaju dobre predispozicije da budu aktraktivne lokacije za ovu vrstu turista, ali je potrebno kreirati kompletnu ponudu u skladu sa potrebama tržišta. Posebno naglašavaju da su usluge „virtuelnih kancelarija“ u regionu sve popularnije, te da je to koncept koji je poželjno promovisati i u narednom periodu.
Nadaju se da će u budućnosti države regiona kroz nacionalne strategije prepoznati značaj koji coworking zajednice imaju za razvoj inovativne i startap kulture, da će imati sluha za podršku koja im je potrebna i razmišljati u pravcu otvaranja tržišta za digitalne nomade i potencijalno kreiranje „digitalne vize“, po uzoru na brojne svjetske destinacije.
Do tada, sa izazovima koji se pred coworking zajednice postavljaju, boriće se dobrim, kvalitetnim i inovativnim idejama, kojih u ovom sektoru ne fali.
Događaj je organizovan u okviru projekta ,,Unaprijeđenje saradnje za razvoj prekograničnog poslovnog okruženja’’ – 2CODE, koji je kofinansiran kroz ERDF i IPA II sredstva Evropske Unije, u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, za finansijski period 2014-2020.