Na završnoj konferenciji projekta GreenCBC održanoj u Zagrebu, okupljenima su predstavljeni izazovi i prilike iz područja razvoja bioekonomije u regionu.
Konferenciju je otvorio dr. sc. Tomislav Radoš – potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, koji je naglasio kako ima potencijala za nastavak projekta i doprinosa planiranoj strategiji razvoja bioekonomije za Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Ivan Ambroš – direktor Centra Kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, iz Vukovarsko-srijemske županije, zahvalio je svima na učešću i doprinosu implementaciji projekta čiji su rezultati izvrstan uvod u buduću hrvatsku strategiju bioekonomije. Jasenko Omerćehajić iz Udruženja za razvoj NERDA koja djeluje kao regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH, u uvodnom govoru je rekao kako su poljoprivredno-prehrambeni, te drvoprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini, koji su dio bioekonomije, prilično linearni. Naša koleginica Marijana Jovović je naglasila da smo učešćem u projektu napravili zdravu osnovu za kreiranje dobrih inicijativa te unaprijedili preduslove za razvoju uz nadu projekat biti nastavljen.
Sam program je predstavio Ivan Škarić, samostalni savjetnik Hrvatske gospodarske komore te naglasio kako jačanje društvenog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz implementaciju zajedničkih projekata nema alternativu. Saradnja nudi moguća rješenja u zaštiti okoline i biološke raznolikosti susjednih zemalja, poboljšanja i prevencije rizika i unaprjeđenje održive energije i energetske učinkovitosti. Projektom su dati prijedlozi iskorištavanja obnovljivih izvora energije s ciljem jačanja energetske učinkovitosti te razvoja turizma u regionu uz očuvanje kulturne i prirodne baštine.
Na konferenciji je predstavljeno pet projekata koji mogu poslužiti preduzetnicima kao primjer dobre prakse u razvoju novih ideja.
Ana Nikšić-Šarić iz Tera Tehnopolis d.o.o. je predstavila projekat SmartAgriHubs čiji je cilj digitalizovati evropsku poljoprivredu unaprjeđenjem ekosistema poljoprivrednih inovacija posvećenih izvrsnosti, održivosti i uspjehu. Ovaj projekat služi i kao katalizator za inovacije u pametnoj poljoprivredi sa namjerom da se osigura digitalizacija poljoprivrednih usluga u više od dva miliona poljoprivrednih farmi širom Evrope.
Kako se riješiti korova modernim tehnologijama, uz to uštedjeti i ne baviti se problemom pronalaska radne snage za taj prilično neatraktivan posao, prezentovao je Marko Sever iz AGRIblock d.o.o. na primjeru autonomnog vozila za rješavanje problema korova. Vozilo će pomoći porodičnim, malim i srednjim poljoprivredna preduzećima, da zahvaljujući ugrađenom softveru prikupe realne, svakodnevne podatke sa poljoprivrednog terena.
Izv. prof. dr. sc. Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je H2020 BBI projekat GRACE kojem je cilj povećanje proizvodnje novih hibrida miskantusa, visokoenergetskog usjeva porijeklom iz jugoistočne Azije koji bi, kako mnogi smatraju, trebao postati gorivo budućnosti. Ovaj projekat je od izuzetne važnosti u atkuelnom dobu energetske krize.
Naša koleginica Marijana Jovović je predstavila projekat AWeS0ME i pojasnila kako poljoprivredni otpad može postati održivi građevinski materijal. Prema brojnim istraživanjima, takvi materijali su dobar izolator, a poslužiće i u kontekstu razmatranja gradnje sa većom energetskom efikasnosti.
Konferencija je završila panelom „Razvoj bioekonomije u programskom području“ na kojem smo usaglasili da zemlje u regionu imaju neosporan potencijal i temelje za razvoj bioekonomije.
Kristijan Futač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije je najavio kako se očekuje službena potvrda nastavka projekta. U projektnom razdoblju 2014-2020. je bilo više od 40 projektnih partnera iz sve tri države. Za projektno razdoblje 2021-2027. novost su pametna ulaganja u istraživanje i konkurentno preduzetništvo. Očekuje se da će budući projekti biti finansirani u vrijednosti od 1-1,5 miliona eura po projektu, dok struktura troškova ostaje ista. Novost je Small project fund (SPF) koji bi bio pokrenut u narednih godinu dana i služio bi za finansiranje zajedničkih projekata mikro i malih preduzetnika u programskom području.
Anita Sever-Koren iz Ministarstva poljoprivrede, direktorica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu saradnju je dodala da su poslati pozivi institucijama za ulazak u radnu grupu za koje je procijenjeno da bi imali interesa za izradu Strategije bioekonomije. Kroz strategiju, na jednom mjestu, obuhvatile bi se sve relevantne teme i naučno istraživački dio te dale smjernice kako ostvariti efikasnu saradnju svih institucija sa ciljem razvoja sektora.
Prof.dr.sc. Anita Slavica sa Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, naglasila je kako akademska zajednica može doprinijeti realnim projektima i strategijama. Prezentovala je program OBZOR, za koji je u 2014. poslat poziv za javno–privatno partnerstvo, tzv. Bio-based Industries Joint Undertaking (BBI JU), između Evropske unije i Konzorcija industrije biomase (BIC) vrijednog 3,7 milijardi eura. Glavni zadatak Zajedničkog preduzeća BBI JU je finansiranje istraživanja zasnovanih na inovativnoj tehnologiji u konverziji bio otpada u zelene proizvode i unaprjeđenju prelaza na održivu bioekonomiju. Naglasila je da je, nažalost, Hrvatska okarakterisana kao zemlja dobavljač sirovina, te da se akademska zajednica može uključiti kroz saradnju sa malim i srednjim preduzetništvom te velikim industrijama. Na kraju je dodala da imamo inovacije, ali ih je potrebno pretvoriti u biznis te kako to možemo naučiti od zemalja poput SAD i Japana.
Prof. dr. Midhat Jašić, predstavnik Univerziteta u Tuzli s Tehnološkog fakulteta, rekao je kako BiH ima biološke resurse na kojim se može temeljiti bioekonomija. Slično kao i Hrvatska, teritorijalno je prekrivena 50% šumom, a izvoz drveta je jedan od najznačajnijih bioloških resursa, nakon toga je to dijelom poljoprivreda.
Marija Lovrić, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije BICRO BIOcentra d.o.o. pojasnila je kako je centar potporna institucija koja daje kancelarijski i laboratorijski prostor za razvoj proizvoda i usluga, na primjer, u farmaceutskoj, kozmetičkoj ili prehrambenoj industriji. Naglasila je i da u Evropi ne postoji niti jedan inkubator ovog tipa koji je javan, a opet samoodrživ te povezuje akademsku zajednicu i privrednike.
Konferencija je završila u pozitivnoj atmosferi i sa nadom u nastavak saradnje na projektima.
