Poznato je da je Crna Gora bogata ljekovitim biljem i začinima, ali su njeni prirodni potencijali uglavnom neiskorišćeni. Samo iskreni zaljubljenici u prirodu prepoznaju značaj i bogatstvo njenih resura i upoznati su sa blagotvornošću pojedinih biljnih vrsta na organizam. Sa ciljem proizvodnje i promocije ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, biljne kozmetike, ulja i ostalih prerađevina, koji su u skladu sa principima održivosti i zaštite životne sredine, osnovan je klaster “Ljekobilje“. Ovo nevladino udruženje koje broji devet članica, a koje su ujedno i njegove osnivačice, vodi se željom da njihovi proizvodi, ali i život budu u skladu sa prirodom. O tome kako je nastao Klaster, kakav mu je razvojni put i kakvi su im budući planovi, razgovarali smo sa Anom Milović Jasikovac, jednom od članica.
Članica ste nedavno formiranog klastera „Ljekobilje“. Možete li čitaocima objasniti šta predstavlja ovaj Klaster i kako je nastao?
Klaster „Ljekobilje“ je proistekao iz projekta „Zajedno jači – Razvoj proizvoda i internacionalizacija – Stronger“, koji je sprovodila Asocijacija poslovnih žena Crne Gore kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Klaster je dodatna vrijednost projekta „Stronger“, čiji je cilj povećavanje i promocija preduzetničkih kapaciteta onih koje se bave ljekovitim biljem, njihovim sakupljanjem i preradom. Ovo udruženje nastalo je sinergijom naše želje i volje, uz podršku IPC Tehnopolis i Asocijacije poslovnih žena Crne Gore.
Misija udruženja je uspješna i održiva proizvodnja, prerada, zaštita i prodaja ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, biljne kozmetike, ulja i ostalih derivata ljekovitog bilja i propratnih proizvoda u skladu sa principima održivosti i zaštite životne sredine. Formirali smo ovaj Klaster sa ciljem da ostvarimo lakši plasman proizvoda, lakšu registraciju i sertifikaciju proizvoda, kreiranje sopstvenog brenda i jedinstven nastup na domaćem, regionalnom i evropskom tržištu, širenje tržišta na zemlje regiona, da ostvarimo uticaj na politike vezane za zaštitu i održivost proizvodnje ljekobilja.
U Crnoj Gori se sve više u prvi plan ističu domaći, zdravi i ekološki proizvodi, a proizvodi članova Klastera ispunjavaju svaki od ovih “uslova“. Na koji način ste ih učinili dostupnim i gdje se mogu pronaći?
Dio asortimana se može pronaći u prodavnicama zdrave hrane „Vodenica“, koja je članica Klastera. Ono na šta se trenutno najviše oslanjamo jeste online prezentacija, pa se proizvodi mogu pronaći na društvenim mrežama, sajtu www.ljekobilje.me, kao i na regionalnoj platformi „Stronger“. Potrudili smo se da na taj način prikažemo sve ono što obuhvata naša ponuda, a tu su dostupne i kontakt informacije svake od članica kako bi potencijalni kupci lakše došli do proizvođača.
Kako ocjenjujete dosadašnji doprinos klastera „Ljekobilje“ crnogorskoj tržišnoj ponudi?
Ljudi se danas sve više vraćaju prirodi zbog posljedica globalnog zagrijavanja, zagađenja, pretjerane upotrebe pesticida koji imaju loš uticaj na život i na zdravlje ljudi. Klaster „Ljekobilje“ istinski nudi samo ono što može da doprinese poboljšanju života kako pojedinaca tako i cijelog društva. Svi proizvodi, iako su slični, imaju svoju vrijednost i drugačiji efekat. Radimo na prirodnim osnovama, pa je „Ljekobilje“ jedna svijetla tačka koja doprinosi globalnom cilju da se ljudi vrate prirodi, da je poštuju i budu u skladu sa njom.
Učestvovali ste na Šestom novogodišnjem sajmu lokalih proizvoda u Nikšiću, a nedavno ste imali i predstavljanje u TC Mall of Montenegro, gdje ste predstavili Klaster i proizvode nekih članica. Kakvi su Vaši utisci?
Veoma smo zadovoljni učešćem na oba pomenuta događaja, naročito učešćem na šestom Novogodišnjem sajmu lokalnih proizvoda u Nikšiću jer su organizacija i uslovi izlaganja bili bolji u odnosu na prethodne godine. Posjećenost štanda Klastera je bila velika, što je ujedno pozitivno uticalo i na prodaju. Ovo je bila prilika da ostvarimo brojne kontakte, kako sa medijima, tako i sa novim potencijalnim članovim Klastera.
Da li to što ste dio klastera poslovanje čini lakšim? Koje su prednosti, a koje mane udruživanja u klaster?
Poslovanje je dosta olakšano jer pokušavamo da djelujemo kao jedna zajednica čiji članovi međusobno dijele svoja poslovna iskustva. Kad ljudi ovako dobro sarađuju i otvoreni su jedni za druge, a ujedno imaju i zajedničke ciljeve, mane je prosto teško naći. Jedino što bih mogla navesti jeste možda sporije donošenje odluka, jer nas je više, ali to svakako ne utiče na kvalitet već ga poboljšava. Usaglašena mišljenja vode kvalitetnijim odlukama, a samim tim i boljim rezultatima.
Kako ste pomenuli da udruživanje u klaster ima uglavnom pozitivnu stranu, nameće se pitanje da li je u Crnoj Gori ovaj oblik udruživanja prepoznat na pravi način?
Klaster kao oblik udruživanja jeste prepoznat u Crnoj Gori, ali smatram da bi neki od relevantnih aktera trebalo da pruže malo veću podršku, kao i da revidiraju obaveze prilikom davanje iste. Nekako se uvijek traži značajno finansijsko učešće, što je za male organizacije dodatno otežavajuće. Dosta informacija i programa je dostupno, ali smatram da je potrebno olakšati udruživanje i napredak smanjenjem finansijskih obaveza i pojednostavljivanjem aplikacionih formi.
Klaster je formiran uz podršku Tehnopolisa, a zatim ste i postali dio biznis inkubatora. Da li ste zadovoljni dosadašnjom podrškom koja je pružena članicama Klastera?
IPC Tehnopolis je bio značajan impuls za osnivanje ovog Klastera, jer je u saradnji sa Asocijacijom poslovnih žena Crne Gore, uspio da nas spoji sve na jednom mjestu. Ove dvije organizacije nam nude punu podršku koja i dalje traje, a u okviru kojih nam je napravljen sajt i obezbijeđeni brendirani štandovi. Nakon završetka projekta Stronger otpočeta je predinkubacija klastera u Tehnopolisu, koji nam u svakom trenutku nudi podršku svojih stručnih timova oko finansijskih, pravnih i marketinških pitanja, kao i korišćenje infrastrukture za potrebe sastanaka. Sagledavajući sve ovo veoma smo zadovoljni otvorenošću i komunikacijom koju ostvarujemo svakodnevno sa Tehnopolisom.
Kakva su vaša dalja očekivanja od inkubacije i koji su dalji planovi za razvoj Klastera?
Napravili smo plan razvoja za prvi kvartal ove godine, koji se uglavnom odnosi na savjetodavne sastanke koji su nam potrebni za dodatnu izgradnju kapaciteta i vještina članica i samog Klastera. Osim toga planirano je i javno predstavljanje Klastera, gdje se nadamo da će Tehnopolis odigrati veliku ulogu, budući da ima formiranu zajednicu biznisa, a neki od njih su u nama već vidjeli potencijalne saradnike. Ono što nas čeka jeste i predstavljenje Klastera u Nikšiću i Baru, zatim sertifikacija nekih od članica, sertifikacija proizvoda, moguća poljoprivredna sertifikacija gazdinstava, dobijanje određenih oznaka, tako da što se tiče prvog tromjesečja imamo dosta aktivnosti. Takođe smo i u fazi razvoja jednog projekta koji će doprinijeti turističkoj ponudi Crne Gore i intezivno radimo na tome. Planiramo da plasiramo i zajednički proizvod, koji je još uvijek u fazi dogovora, jer smatramo da ćemo kao udruženje lakše ostvariti saradnju sa budućim partnerima.
U Crnoj Gori ima onih koji dijele vašu ljubav prema prirodi, te im uzgoj i prerada bilja prestavlja opredjeljenje. Na koji način neko može postati dio klastera „Ljekobilje“?
Otvoreni smo za proširenje članstva, jer naše djelovanje se ne odnosi samo na teritoriju opštine Nikšić, već na cijelu Crnu Goru. Bitno je da potencijalni članovi znaju da njegujemo vrijednosti kao što su održivost, prirodna proizvodnja, prirodni i zdravi proizvodi, otvorena komunikacija, jasno izražavanje interesa i iskazivanje određenih potreba. Na sajtu klastera Ljekobilje zainteresovani mogu naći moju mejl adresu, uputiti nam zahtjev i ukratko obrazložiti svoje dosadašnje aktivnosti, a mi ćemo u dogledno vrijeme taj zahtjev razmotriti i donijeti odluku da li možemo započeti saradnju.
Članovi klastera „Ljekobilje“ i njihovi proizvodi:
- Angelina Nikolić, u okviru svog domaćinstva Nikolić sakuplja i suši čajeve, ali se bavi i uzgojem voća i povrća od kojih pravi domaće proizvode kao što su: jabukovo sirće, džemovi, kompoti i sokovi. Bavi se i pčelarstvom, te u svojoj ponudi ima: med, propolis i druge pčelinje proizvode koji su pogodni za izradu ljekova i kozmetike.
Kontakt telefon: +382 67 302 480
- Biljana Arapović, predstavnica gazdinstva Glavatović, osim što je ljubiteljica hortikulture, pokrenula je proizvodnju eteričnih ulja iz ljekovitih kultura – smilja i matičnjaka. Sa ponosom ističe liniju eteričnog ulja smilja sa nizom blagotvornih dejstava na ljudski organizam.
Kontakt telefon: +382 67 521 508
- DOO „Olivmont“ iz Bara, čija je izvršna direktorica Marija Babić se bavi proizvodnjom maslinovog ulja i sapuna na bazi maslinovog ulja čiju recepturu je obogatila korišćenjem eteričnih ulja. U svojoj proizvodnoj paleti ima i dvije vrste krema na bazi maslinovog ulja i lavande i maslinovog ulja i smilja.
Kontakt telefon: +382 69 243 845
- Jelena Glušica Nikolić se bavi proizvodnjom „Aroma“ prirodne kozmetike, macerate, tinktura, melema, određene ljekovite preparate na bazi organskog ljekovitog bilja koje sakuplja ili sama uzgaja.
Kontakt telefon: +382 67 552 699
- Pčelarstvo Ćirović se bavi proizvodnjom sertifikovanog višecvjetnog meda, kao i drugih pčelinjih proizvoda kao što su: prirodni propolis, perda u medu-fermentisani polen. Takođe posjeduju i posebnu kozmetičku liniju „Ana-Marija“, koja nudi nekoliko vrsta krema na bazi propolisa, meda i voska u kombinaciji sa ljekovitim biljem i eteričnim uljima.
Kontakt telefoni: kozmetika: +382 67 405 080; med: +382 67 417 297
- Vodenica d.o.o. je prodavnica zdrave hrane, koja se bavi otkupom najboljeg ljekovitog i aromatičnog bilja, žitarica i drugih proizvoda sa naših polja, a zatim ih prerađuje, pakuje i prodaje.
Kontakt telefon: +382 67 224 217
- Jelka Vujačić je hemičarka u penziji i bavi se proizvodnjom potpuno prirodnih sapuna određenih balzama, krema, ulja kao i soli za relax.
Kontakt telefon: +382 68 338 109
- Lidija Giljen, koja je fizioterapeut po struci, bavi se proizvodnjom eteričnih ulja u tu svrhu, ali i proizvodnjom domaćih proizvoda od voća i povrća, kao što su džemovi, likeri, sokovi, marmelade.
Kontakt telefon: +382 68 060 063
- DOO Herbs and Clay je mala kompanija čija je primarna djelatnost proizvodnja unikatnih keramičih predmeta ali i uzgoj dekorativnih i aromatičnih biljaka. U vidu ekoloških pakovanja od keramike i suvenirskim dizajnom žele da dopune ponudu drugih proizvođača u okviru klastera.
Kontakt telefoni: Ana: +382 68 057 808; Nebojša: +382 68 621 414
