U Crnoj Gori se postepeno razvija svijest o značaju startapova i u narednom periodu neophodno je jačati podršku inovacijama kroz otvaranje fondova, savjetodavnih centara i povezivanje sa tržištem, zaključci su drugog Smart Trio Business Foruma koji je održan u CODE Hub-u, a u organizaciji Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis.
Gosti drugog Smart Trio Business Foruma, Nikica Marinković iz „Box System“ startapa iz Beograda, Goran Pavlov iz IRI Klastera za inovacije u preduzetništvu iz Splita i Mirsad Hadžalić iz startapa „Daktilograf“ iz Pljevalja govorili su o startap ekosistemima, o izazovima sa kojima su se susretali prilikom realizacije svojih startapova, kao i o značaju startapova u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.
U CRNOJ GORI POČINJE DA SE PREPOZNAJE ZNAČAJ STARTAPOVA
Prije šest godina u Crnoj Gori gotovo da se nije znalo ništa o startapovima, danas kako tvrdi Hadžalić, situacija je počela da se mijenja na bolje. „Naša najveća pobjeda je to što su ljudi počeli da shvataju šta je to startap u pravom smislu te riječi. Iako još nemamo programe podrške koje bi željeli i ekosistem, svijest se mijenja“, naglašava Hadžalić. Potvrda da se situacija mijenja na bolje, po mišljenju Hadžalića, je i to što je Ministarstvo nauke počelo da prepoznaje inovacije i što su otvoreni sistemi podrške, kao što su Tehnopolis i Digitalna fabrika. „Ali to nije dovoljno. Neophodno je stvoriti još bolje uslove za razvoj startapova. Potrebno je raditi na objedinjavanju. Smatram da je neophodno osnovati Fond za inovacionu djelatnost, obezbijediti novac za razvoj tehnologije i uspostaviti saradnju startapova sa tržištem“, naglasio je Hadžalić.
POČETNICI MORAJU BITI UPORNI I VJEROVATI U IDEJU
Kako bi se upustili u inovacije, početnici, po mišljenju Marinkovića, Pavlova i Hadžalića, ne moraju da imaju, „svo znanje svijeta“. Dovoljno je da, tvrdi Pavlov, startap donosi nešto dobro, kreira nova radna mjesta i donosi napredak. Pavlov savjetuje mlade da prije nego pokrenu svoj startap osluškuju potrebe tržišta. „Treba pitati ljude šta im treba. Ne možemo praviti nešto što mi mislimo da je potrebno. Prvo treba pitati ljude šta im treba, pa tek onda investirati u ideju i nuditi je onima kojima je potrebna. Skaliranje je najbitnije kod kreiranja startapova“, istakao je Pavlov. Hadžalić smatra da je dobro samu ideju predstavljati i o njoj otvoreno govoriti. „Ako imate ideju slobodno idite i govorite je ljudima, da vidite treba li to nekom“, naglasio je Hadžalić. Marinković smatra da je neophodno biti uporan i istrajan bez obzira na prepreke. „Treba se savjetovati. Pokušati da se izbjegnu greške koje smo mi pravili, jer nijesmo imali mogućnost da se sa nekim savjetujemo. Posvećenost je ključna. Dva su parametra po kojima smatram da je neko zreo da pokrene startap i kada mislim da će uspjeti – da je spreman da ulaže svoj novac i da pokaže da vjeruje u to. Morate se odreći i ulagati svoj novac i čvrsto vjerovati u ono što nudite“, naglasio je Marinković dodajući da je od velike važnosti i jasno predstavljanje ideje.
NAJVEĆI IZAZOVI I MJERILO USPJEHA
Po mišljenju učesnika Smart Trio Business Foruma, izazovi sa kojima se najčešće suočavaju startapovi su kako obezbijediti novac i kako doći do prvog kupca. Saglasni su i da je mjerilo uspjeha tržište. „Tržište je najbolje ogledalo da li to vrijedi ili ne vrijedi. Samo kroz komercijalizaciju dobijate mjerilo uspjeha“, naglasio je Pavlov. Učesnici Smart Trio Business Foruma poručili su mladima koji razmišljaju o pokretanju startapa da budu uporni, da vjeruju u svoju ideju, osluškuju tržište i da rezultati neće izostati.
Po riječima Marinkovića, Pavlova i Hadžalića, startapovi se razvijaju godinama u svijetu.
