IPC Tehnopolis u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore obilježio je Nedelju otvorenih podataka organizovanjem panel diskusije “Otvoreni podaci i ekonomija“, kojom je skrenuta pažnja na važnost ove teme kao i na mogućnosti koje otvoreni podaci pružaju.
Na početku panela prisutnima se obratila Andreja Gluščević, projektna koordinatorka i ekspertkinja na polju otvorenih podataka u PALGO smart iz Srbije, koja je kazala da otvoreni podaci predstavljaju resurs koji je svima slobodno dostupan, besplatno stavljen na raspolaganje preko interneta, te tehnički pristupačan i mašinski čitljiv.
“Otvoreni podaci su podaci u otvorenim formatima koji se mogu slobodno koristiti, ponovo upotrijebiti i redistribuirati”, kazala je Gluščević.
Kroz klasične primjere objasnila je šta otvoreni podaci ne treba da sadrže, koje su to najčešće greške koje se javljaju prilikom pisanja dokumenata otvorenih podataka, kao i da jedan dokument da bi bio otvoren i mašinski čitljiv treba da bude jednostavan kako bi svaki prozor imao svoju vrijednost i podaci bili upotrebljivi.
„Ukoliko želite da dođete do otvorenih podataka, na samom početku morate shvatiti da to nije posao koji će se završiti preko noći, već da će iziskivati dosta vašeg vremena. Na samom početku potrebno je napraviti osvrt od “360 stepeni”, odnosno sagledati postojeću situaciju, šta sve od podataka postoji, ko prikuplja podatke i u kom formatu. Zatim naći lidera cijelog procesa kao i ljude u lokalnoj samoupravi koji će pomoći pri razvoju samog procesa i da podaci koji će se koristiti budu upotrebljivi”, objasnila je Gluščević.
Ona je u nastavku govorila o značaju otvorenih podataka, te da se kroz njihovu pristupačnost najbolje ima uvid u rad lokalnih uprava. Takođe, naglasila je da ukoliko se podaci koriste na pravi način može doći do rješavanja i rasvjetljavanja problema u zajednici.
“Prvi korisnici tih podataka moraju biti same javne samouprave, jer im oni služe kao ogledalo u sagledavanju ko su i na kom nivou su njihove usluge. Analizom sopstvenih podataka mogu unaprijediti svoje funkcionisanje, a zatim kroz hakatone ili izazove podsticati društvene i privredne inovacije iz čega mogu proisteći nova istraživačka i naučna dostignuća koja će služiti zajednici”, kazala je Gluščević.
Na samom kraju kroz pozitivne primjere iz prakse prisutnima je pokazala da se na osnovu različitih baza otvorenih podataka mogu kreirati različite aplikacije sa informativnim prikazima koje su vizuelno interesantne i pri tom korisne.
U drugom dijelu predavanja, Nada Rakočević, sekretar odbora udruženja ICT – Privredne komore Crne Gore je govorila o Data HUB-u, nacionalnom čvorištu otvorenih podataka, koje ima za cilj da okupi predstavnike javne uprave, privrede, naučne zajednice i civilnog sektora. “Data HUB je nastao kao dio programa “Otvoreni podaci za otvorene evropske inovacije” (ODEON). On će zvanično biti otvoren do jula 2020. godine sa tenedecijom produžetka do septembra 2020. Cilj je napraviti Data HUB održivim na duže vrijeme. Članstvo je otvoreno i sve inicijative su dobrodošle”, kazala je Rakočević.
Specifični ciljevi ovog programa su povećanje dostupnosti slobodnih i kvalitetnih otvorenih podataka, povećanje njihovog ponovnog korišćenja od strane univerziteta, privrede, države i civilnog društva (četvorostruke spirale) i podržavanje privatnih i javnih činioca zainteresovanih za korišćenje otvorenih podataka u svrhu kreiranja inovativnih usluga. “U okviru programa kreirana je i radna grupa kojom koordinira Bojana Bajić načelnica Direkcije za interoperabilnost registara i normativne poslove – Ministarstva javne uprave Crne Gore, sa ciljem organizovanja edukativnih događaja, seminara, radionica, kao što je “Neka dostupno bude i korisno” – prvi Hakaton na ovu temu”, zaključila je Rakočević.
Potom je Bojana Bajić govorila o trenutnom stanju otvorenih podataka u Crnoj Gori, kao i o budućim planovima.
“Otvoreni podaci su neka vrsta kulturološke promjene u našoj zemlji. Uz pomoć njih dolazimo do razvoja inovacija, poboljšanja uprave i angažovanja civilnog sektora, pravovremenih i sveobuhvatnih informacija koje su pristupačne i upotrebljive i uz pomoć koji se gradi načelo otvorenosti”, objasnila je Bajić.
Na samom početku razvoja otvorenih podataka u Crnoj Gori je bilo potrebno formirati pravni okvir koji je ostvaren kroz tri zakona: o slobodnom pristupu informacijama, o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i o zaštiti ličnih podataka.
“Informacije su neophodne u svakoj vrsti djelovanja, one pokreću društvo i podstiču kreativnost u svakoj oblasti bilo da je to privreda, ekonomija, turizam, kultura, nauka itd. Organi javne vlasti proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan ekonomski potencijal, a njihovom dostupnošću postiže se efikasnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama”, kazala je Bajić.
U nastavku je govorila o vrstama podataka koje pruža javni sektor, ali i o portalu data.gov.me, koji predstavlja zbirku podataka, služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka u posjedu organa javne vlasti i omogućava njihovo lako pretraživanje.
“Naši dalji koraci su edukacija administratora organa za objavljivanje informacija za ponovnu upotrebu na portalu data.gov.me, postavljanje skupova informacija za ponovno korišćenje na portalu data.gov.me, rad Radnog tima za open data, učestvovanje u projektu ODEON, promotivne kampanje i javni događaji u organizaciji Ministarstva javne uprave i Radnog tima, kao i integracija crnogorskog portala otvorenih podataka sa evropskim portalom otvorenih podataka – European Open Data Portal”, istakla je Bajić.
Za kraj izlaganja prikazala je nekoliko primjera dobre prakse i prisutnima naglasila da podaci mogu biti dobre poslovne prilike ukoliko se primjene na pravi način.
Nakon završenog panela uslijedila su pitanja koje su zainteresovani učesnici postavljali kako bi dobili dodatne savjete i informacije.
Događaj je dio projekta „Otvoreni podaci za otvorene evropske inovacije“ – ODEON (“Open Data for European Open INnovation”) koji Privredna komora sprovodi u okviru Mediteranskog transnacionalnog programa saradnje „INTERREG Mediterranean”.
