Da ideja za rješavanje negativnih posljedica koje klimatske promjene donose sa sobom ne fali, a da je potrebno pokrenuti inicijativu za inovativan pristup ovom problemu, zaključak je svih prisutnih na trećem Smart Trio Business Forumu održanom u IPC Tehnopolis, koji je nosio naziv „Inovacije u šumarstvu u susret klimatskim promjenama“.
Naši gosti, koji su svoj radni vijek proveli istražujući šumarstvo, ne samo sa aspekta državne administracije, već i kroz naučno-istraživački rad, gazdovanje šumama, javna preduzeća i druge organizacije koje se bave ovom oblasti, ovom prilikom su dali svoje mišljenje na pet tema koje su bile obuhvaćene Forumom.
Na samom početku, izvršni direktor IPC Tehnopolis, Ratko Bataković, poželio je dobrodošlicu gostima, dr Saši Orloviću (direktoru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada), dr Nikolaju Stojanovom (direktor Forest Protection Station iz Sofije) i Branku Tasovcu (direktor Centra za gazdovanje kršom (JPŠ Šume Republike Srpske) iz Trebinja), kao i moderatoru, Ranku Kankarašu, načelniku Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore. On je izrazio zadovoljstvo što je IPC Tehnopolis uspio da okupi regionalne eksperte iz ove oblasti, kako bi kroz diskusiju sa njima došli do inovativnih rješenja negativnih posljedica koje klimatske promjene ostavljaju na šume, ali i cjelokupan ekosistem.
Ratko Bataković
Zatim je gospodin Kankaraš pozvao prisutne da se uključe u diskusiju, te da razmijenom iskustva sa stručnjacima iz zemalja regiona steknemo novu sliku o tome kakav odnos imaju prema ovoj pojavi i kako se bore protiv negativnog uticaja klimatskih promjena.
Ranko Kankaraš
Diskusija je bila organizovana kroz pet tema: Monitoring šumskih ekosistema; Genetički diverzitet i klimatske promjene; Uticaj klimatskih promjena na buduće rasprostranjenje i rast glavnih šumskih vrsta; Adaptacija šuma na klimatske promjene sa osvrtom na specifičnosti gazdovanja kršom i Osnivanje regionalnog centra za inovacije u šumarstvu, a kroz svaku temu moglo se zaključiti da slični problemi postoje u čitavom širem regionu. I prisutni i eksperti zaključili su da zajedničkim radom se može doći do prilagođavanja šumskih ekosistema klimatskim promjenama i sigurnog opstanka šuma u budućnosti.
Monitoring šumskih ekosistema
Svaka zemlja razvija svoje nacionalne tehnologije kada je u pitanju monitoring gazdovanja šumama, upravljanja šumama i zdravstvenog stanja šuma koji je naročito bitan i aktuelan sa aspekta uticaja klimatskih promjena. Crna Gora, kao i druge evropske zemlje, obavlja monitoring pojave sušenja šuma, koji pruža određene rezultate i koji se posmatraju na globalnom nivou. Međutim, monitoring sam po sebi nije dovoljan kako bi se bilo koja negativna posljedica spriječila ili umanjila, iz razloga što nijesu njime obuhvaćeni svi parametri koji mogu definisati promjene u šumskom ekosistemu.
Dosadašnja iskustva pokazuju da koliko god monitoring bio detaljan i mi se trudili da definišemo mjere kojima ćemo ublažiti dejstvo klimatskih promjena u šumskim ekosistemima, ni jedna mjera nije uspjela da taj uticaj neutrališe, već samo da uspori proces, a pitanje je u kojoj je mjeri. Veliki problem je činjenica da šumsko drveće dugo raste, te da se teško prilagođava i navikava na promjene, naročito odrasle jedinke. Drugi problem je u tome što se javlja veliki broj insekata i bolesti, kojima ove promjene odgovaraju za razmnožavanja i širenje. Bitku protiv suše možda bi i mogli dobiti, ali protiv štetnih insekata je jako teško. Fokus treba staviti na osmišljanje adekvatnog odgovora kako da suzbijemo štetne insekte. Koliko god monitoring bio kvalitetan, još uvijek ni u jednoj zemlji nemamo pouzdane uzročnike nestajanja šuma i sušenja šumskih ekosistema.
Genetički diverzitet i klimatske promjene
Svaka zemlja u našem bližem okruženju, ali i širem regionu, bogata je genetičkim diverzitetom, a naš je zadatak da taj diverzitet očuvamo. To se posebno odnosi na endemske vrste drveća. Stoga se moramo voditi iskustvima drugih zemalja, koje se trude da područja koja su pogodna za to pošume i da se na taj način utiče na emisiju ugljen dioksida i na povećanje šuma i dobijanje neke zdravije i bolje sredine.
Međutim i tu se susrijećemo sa problemom šumskim požara, kao najvećim i najtežim neprijateljem šuma. Kad vatra dođe do šumskih područja vrlo rijetko uspijemo da zaustavimo dalje širenje. Stoga bi tim područima koja su podložna požarima, a koja su slabijeg zemljišnog kapaciteta, posebnu pažnju trebalo posvetiti, dodatno ih istražiti i uložiti što više sredstava u njihova pošumljavanja.
Za tu vrstu rješenja javlja se drugi problem, a to je finansiranje. Većina zemalja u regionu nije dovoljno ekonomski jaka da bi izdvojili veća finansijska sredstva za istraživanje i pošumljavanje na adekvatan način.
Branko Tasovac
Uticaj klimatskih promjena na buduće rasprostranjenje i rast glavnih šumskih vrsta
U čitavom regionu možemo naići na različite djelove jedne države sa različitom klimom, samim tim i na veliki broj biljnih vrsta. Na primjeru bukve, koja je zastupljena svuda u Evropi, istraživanja pokazuju da će u narednih 100 godina morati da se koristi neka modifikovana ili nova vrsta, koja će moći da opstaje u novonastalim uslovima. Svi strateški planovi na državnom nivou moraju imati u vidu činjenice koje proizilaze iz istraživanja kada krenu u pošumljavanje i u skladu sa tim dalje djelovati. U obzir se mora uzeti više faktora, ne samo temperatura čije smo promjene svjesni, već i dubina zemljišta i rasprostranjenost određene vrste na tom području.
Saša Orlović
Adaptacija šuma na klimatske promjene sa osvrtom na specifičnosti gazdovanja kršom
Adaptacija je vrlo složen proces i za čovjeka, a tek za šume. Drveće dugo raste, pa se neće na isti način adaptirati mlado drveće i starije koje ne može da se mijenja i koje je naviklo na određene uslove u kojima raste toliko godina. Drveće se ne može samo adaptirati samo od sebe, već mi moramo stvoriti uslove u kojima ono može da opstane. Stručnjaci smatraju da se moraju pošumljavati biljke koje imaju dobre predispozicije da opstanu u novonastalim uslovima. Za postojeće šumske ekosisteme, uzimajući u obzir sve činjenice, ne postoji dovoljno dobra mjera koja ih može adaptirati, već čovjek mora razmišljati na koji način može održati šumski ekosistem u životu.
Nikolaj Stojanov
Osnivanje regionalnog centra za inovacije u šumarstvu
Imajući u vidu već pomenutu klimatsku i biljnu raznolikost u regionu, može se zaključiti da su i problemi sa kojima se države susrijeću različiti, ali i slični. Ne gajimo svi iste šume i iz tog razloga regionalni centar za inovacije bi mogao biti mjesto gdje se razmjenjuju iskustva i znanja. U tom smislu, moramo misliti šire, jer ako se fokusiramo previše lokalno ne možemo imati dobra rješenja.
Za ostvarivanje konkretnih rezultata moraju da postoje jaki naučno-istraživački instituti, a prema mišljenju eksperata, u regionu imamo resursa za takvo nešto. Svjesni činjenice da se regionalni projekti lakše dobijaju nego nacionalni, te da volja postoji, takvu ideju treba podržati ne samo u okviru centara koji se bave ovom oblasti već i na institucionalnom nivou.
Na kraju su poslali jasnu poruku, mišljenja sa ovog foruma trebaju da dođu do onih koji donose odluke, kako bi se pokrenule inicijative na većem nivou. Takođe, saglasni su bili da forumi ovog tipa trebaju da postanu tradicija, koja je krenula iz Nikšića, ali da čitav region može biti uključen jer na taj način podstičemo saradnju i rješavanje veoma bitnih pitanja koja se tiču svih nas.
