Deseti rođendan Bitcoin-a, a ujedno i treći Starting-up in Nikšić događaj pod nazivom „Blockchain u finansijama – Od prijetnje do prihvatanja“ večeras je u Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolis obilježilo predavanje Ane Nives Radović, direktorice TO Kotor i fin-tech analitičarke koja je nedavno proglašena za najuspješniju poslovnu ženu u Crnoj Gori. Ona je prisutnima približila kako je tehnološki razvoj doveo do toga da se finansije unaprijede i kakvi izazovi u narednom periodu čekaju finansijske institucije širom svijeta, od državnih tijela do korporativnih, privatnih banaka.
Ana godinama unazad proučava blockchain tehnologije i radi na projektima koji su direktno vezani za takozvana cashless plaćanja, odnosno iščezavanje fizičkog novca iz platnih tokova.
PREDNOSTI BEZGOTOVINSKOG PLAĆANJA
Prema njenim riječima, pojačana upotreba elektronskog novca pogoduje ekonomijama u smislu suzbijanja crnog tržišta, a sve zemlje koje su napravile tu tehnološko-finansijsku transformaciju zapravo su dovele i do uređenja finansijskog i, prije svega, poreskog sistema.
„To je jedan od razloga, budući da sam veliki borac protiv crnog tržišta, što nastojim da nađem nove oblike koji će biti prilagođeni modernom građaninu koji želi da poštuje svoje obaveze prema onome što od njega očekuje država, a, sa druge strane, da to bude za njega prilagodljivo. Dakle, kada želite da izmirite svoje poreske obaveze ne morate obilaziti gomile šaltera, ne morate nositi gomilu papirologije sa sobom, bez obzira da li ste u ulozi poslodavca ili zaposlenog“, ističe ona.
Bezgotovinski oblici plaćanja su zapravo oni koji nam daju najviše mogućnosti u ovom smislu. „Stoga blockchain tehnologija predstavlja jedan veliki, revolucionarni finansijski proces u smislu da, koliko god je u početku nailazila na brojna nerazumijevanja, danas zapravo postaje prihvaćenija i zapravo jako tražena upravo kod onih institucija koje su u startu imale otpor.“
ELEKTRONSKI NOVAC KAO OPŠTEPRIHVAĆENI SISTEM PLAĆANJA?
Primarna uloga elektronskog novca je upravo to što omogućava nove oblike plaćanja i mikrotransakcije koje su ključne i koje samo tehnologija može podržati. „Do sada ih ni jedan finansijski sistem nije podržao, čak ni oni koji imaju djelove valute, kao što su centi u odnosu na euro. Do sada nije bilo moguće plaćanje na najmanjem nivou, u smislu da platite nešto u vrijednosti hiljaditog dijela centa, iako i ta vrijednost, naravno, postoji na tržištu. Ovo je prvi oblik, odnosno tehnologija kao takva, koja omogućava upravo tu vrstu plaćanja“, objašnjava Radović.
„Kao što smo nekada posmatrali Internet, tako sada možemo posmatrati i blockhain. Kada ga bude u cijelom svijetu, kada bude opšte prihvaćen i kada bude platfoma za razmjenu finansijskih informacija, on će biti neupitan i jednostavno neće biti izolovanog činioca u sistemu koji ga neće koristiti“
Prema njenim riječima, u ovom smislu trenutno nema razlike između Crne Gore, Norveške, Japana ili SAD, jer ni u jednoj državi blockchain nije usvojen na taj način. „Vlade velikih zemalja nijesu te koje odlučuju o usvajanju ovakvih tehnologija, već zahtjevi tržišta. U Crnoj Gori mi sada možemo vidjeti kod dijela javnosti da postoji veliko interesovanje, naročito kod institucija i kompanija, te samim tim postoji velika šansa da se i razvije“, objašnjava Radović.
Blockchain u finansijama će u svijetu izazvati određene promjene kao što je pojava Interneta učinila u medijima. „Kao što smo nekada posmatrali Internet, tako sada možemo posmatrati i blockhain. Kada ga bude u cijelom svijetu, kada bude opšte prihvaćen i kada bude platfoma za razmjenu finansijskih informacija, on će biti neupitan i jednostavno neće biti izolovanog činioca u sistemu koji ga neće koristiti“, zaključila je ona.
