Građani od 01. juna neće plaćati nakandu za obnovljive izvore energije. Taj iznos od sada će plaćati Vlada iz budžeta i to od sredstava prikupljenih od strane zagađivača. Kako će ova mjera uticati na svaki od tarifnih paketa koji će biti u primjeni od prvog juna objašnjava ministarka Sekulić.
“Onaj ko je trošio do 300 kW na nivou godine, imaće umanjenje od preko 2,5 odsto, a oni koji su trošili od 600 do 900 kW imaće uvaćenje za 0,10 odnosno 0,98 odsto”, saopštila je Sekulić.
S druge strane, ukoliko potrošači izaberu plavi paket, to je onaj paket koji omogućava smanjenje od strane EPCG do 300 kW sati potrošene električne enrgije.
“Na računu koji je otprilike 32 eura umanjenje će biti preko 5 odsto na junskom računu. Ukoliko vam je prosječni račun oko 64 eura, odnosno prosječna potrošnaj na nivou godine oko 600 kW, takođe ćemo imati umanjenje od nekih 0,15 odsto, dok će za prosječan račun od 900 kW biti uvećanje za 1,72 odsto,” istakla je ona.
Prema podacima Elektroprivrede, prosječan račun u 2018. godini je 34,36 eura, što znači da će prosječan građanin nakon prvog juna imati smanjenje računa oko pet odsto.
Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da neć davati nove koncesije na male hidroelektrane, te da će prilikom razvoja obnovljivih izvora energije nastaviti s praksom davanja u zakup državnog zemljišta bez odobravanja povlešćenih cijena električne energije, nego po tržišnim principima, tako da nijedan novi projekat neće uticati na potrošače niti će povećavati cijenu električne enrgije.
Ministarstvo je od Vlade dobilo nalog da što se tiče postojećih ugovora za male hidroelektrane preipitaju svu dokumentaciju vezanu za te ugovore, ne misleći na ugovore o koncesijama, nego na svu dokumentaciju koja je uslijedila nakon dobijanja koncesija, a to su dozvole i saglasnosti dobijene od različitih institucija u Crnoj Gori, kako bi utvrdili da li je nakon davanja koncesija nastalo bilo kakav propust i da li se ugovori o koncesijama realizuju na osnovu pravno isprave i mjerodavne dokumentacije.
Upitana da li to uključuje i hidroelektranu Bukovica i da li je to podstaklo Vladu da donesete takvu odluku, Sekulić kaže:
“Nije nikakva novina to što smo odlučili da dodatno ispitamo jer mi jednom mjesečno imamo na Vladi praćenje koncesionih ugovora, ali smo ih do sad pratili s aspekta onoga što je nadležnost Ministarstva ekonomije, a to je poštovanje koncesionih ugovora. Nakon dodjele koncesije, ima preko 10 institucija sa oko 30-ak različitih dokumenata koji slijede da bi se gradila mala hidroelektrana”.
“Protesti mještana nijesu novina. Vi me pitate zu Bukovicu, a ja znam da građani na različitim lokacijama unazad nekoliko godina protestuju i potpuno razumijem to jer su to rijeke na koje su oni navikli,” istakla je ona.
“Ne možemo ostati nijemi na bilo kakav protest bilo koga od građana, ali mislim da se radi o našoj institucionalnoj obavezi Vlade da preispitamo sve one dokumente koji su uslijedili nakon davanja koncesije kako bi bili sigurni da koncesionar koji ima urednu dokumentaciju može nastaviti s radom, a u slučaju da se ispostavi da neki dokument nije izdat na odgovarajući način to može dovesti do prekida ugovora o koncesiji i poništavanju koncesije,” kazala je Sekulić.
Izvor: Portal RTCG