Obezbjeđivanje sigurnosti hrane postaje sve važnije u kontekstu promjene prehrambenih navika, popularizacije objekata masovnog ugostiteljstva i globalizacije ponude hrane.
Bezbjednost hrane je nešto o čemu bi svi trebalo da vodimo računa, imajući u vidu da je teško pronaći nekog ko nije imao loše iskustvo po tom pitanju. Zdravstveni problem i oboljenja vezana za hranu mogu biti posledica konzumiranja hrane kontaminirane mikrobnim patogenima, toksičnim hemikalijama ili radioaktivnim materijama. Alergija na hranu je još jedan problem. Dok mnoge bolesti sa hranom mogu biti samo ograničavajuće, neke mogu biti veoma ozbiljne i dovesti čak do smrti.
Bezbjednost hrane podrazumijeva ograničenje prisustva svih opasnosti, bilo hroničnih ili akutnih, koji mogu učiniti hranu štetnom za zdravlje potrošača. Ona mora biti osigurana u proizvodnji, rukovanju, skladištenju i pripremanju hrane, na način kojim se spriječava zaraza i kontaminacija u lancu proizvodnje.
STRATEGIJA SIGURNOSTI HRANE – OD FARME DO TRPEZE
Potrošači žele bezbjednu i zdravu hranu. Briga svih država je da obezbijedi hranu koja ima visok standard bezbjednosti za svoje građane, bez obzira da li je riječ o domaćoj ili uvoznoj hrani.
Ne postoji nešto što se može nazvati nultim rizikom, ali država kroz zakonodavnu aktivnost u oblasti hrane i naučno znanje treba da zadrži rizike na minimumu. Prehrambena industrija je odgovorna za praćenje zakonodavstva i osiguranje bezbjednosti hrane, koja počinje na farmi ili u polju, pa sve do stolova potrošača, bez obzira da li se proizvodi u Crnoj Gori ili Evropskoj Uniji.
Obično se strategije vezane za hranu sastoje od 4 elementa:
- Zakonodavstvo, koje štiti sigurnost hrane;
- Nezavisno naučno savjetovanje;
- Kontrola sigurnosti hrane;
- Pravo potrošača na bezbjednost hrane, pokrivajući njegovo pravo izbora na osnovu potpune informacije o porijeklu i sadržaju hrane.
SLEDLJIVOST HRANE I POVLAČENJE/OPOZIV
Proizvođači hrane moraju osigurati da se svi prehrambeni proizvodi, stočna hrana i prehrambeni sastojci mogu pratiti u lancu ishrane, od farme do trpeze. Svako preduzeće mora biti u stanju da identifikuje svakog snabdjevača i koje kompanije snabdijeva. Ovo je poznato kao pristup „jedan korak unazad, jedan naprijed“.
Postoje i posebna pravila o sledljivosti za genetički modifikovane organizme, koja osiguravaju da se GMO sadržaj proizvoda može pratiti i zahtijevati tačno označavanje, tako da potrošači mogu napraviti izbor, na osnovu pruženih informacija. Kada su u pitanju životinje, proizvođači moraju „označiti“ svaku životinju, tako da životinje namijenjene za klanje, šifriraju šifrom za sledljivost klanice (objekat za klanje). Korišćeni alati (ušne oznake, pasoši, bar kodovi) mogu se razlikovati od jedne do druge zemlje, ali moraju garantovati istu količinu i kvalitet informacija.
U slučaju incidenta u vezi sa hranom, sledljivost omogućava identifikaciju i kasnije povlačenje/opoziv nebezbjednosti hrane. Proizvođači su obavezni da povuku/opozovu nebezbjednu hranu.
Pretpostavlja se da je hrana nebezbjedna ako nije u skladu sa propisima koji regulišu njenu bezbjednost. Npr. to bi mogla biti hrana koja sadrži alergenski sastojak, a koju treba označiti. Čak i ako je hrana usklađena sa zakonom kojim se uređuje njegova sigurnost, postoji situacija kada proizvođači ili nadležni organi mogu imati dovoljno razloga da hranu smatraju nebezbjednom. Ovo se može desiti ako hrana sadrži veoma visoku koncentraciju unakrsnog kontaktnog alergena, što bi moglo izazvati reakciju kod značajnog broja potrošača koji su alergični.
KAKO JE POVLAČENJE HRANE/OPOZIV PODRŽAN NA MEĐUNARODNOM NIVOU
Za utvrđivanje nebezbjednih proizvoda koriste se različiti informacioni sistemi. Jedan od njih je i Sistem brzog upozoravanja na hranu i hranu za životinje (RASFF) koji je 1979. godine osnovala Evropska Unija. Ovaj sistem omogućava brzu razmjenu informacija između nacionalnih vlasti o zdravstvenim rizicima vezanim za hranu i hranu za životinje. Kada nacionalna vlada prepozna hranu za ljudsku upotrebu ili onu namijenjenu životinjama, a koja može ugroziti potrošače, koristi ovu mrežu u cilju širenja informacija o potencijalnom riziku i mjerama da se ovaj rizik identifikuje. Informacije koje se razmjenjuju preko RASFF-a mogu dovesti do povlačenja proizvoda sa tržišta. Zahvaljujući RASFF-u mnogi rizici vezani za sigurnost hrane i zdravlje potrošača (npr. salmonela u mesu, živa u ribama) bili su spriječeni, prije nego što su nanijeli štetu evropskim potrošačima. Potrošači su u mogućnosti da dođu do onlajn portala RASFF-a, kao i da budu upoznati sa rizičnim prehrambenim proizvodima putem nacionalnih medija, sajtova nadležnih organa za kontrolu hrane i nevladinih organizacija.
Crnogorski organi nadležni za bezbjednost hrane, kao korisnici EU RASFF sistema, imaju mogućnosti da brzo reaguju u slučaju uvoza nebezbjednog proizvoda na crnogorsko tržište. Ovo je jedan od primjera benefita koje Crna Gora ima u procesu pristupanja EU, konkretno u kontekstu unaprijeđenja sistema bezbjednosti hrane i zaštite potrošača.
Postoji još jedan informacioni sistem, koji pokriva skoro 190 zemalja svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija pokriva INFOSAN mrežu, koja osigurava brzu razmjenu informacija u hitnim slučajevima, kako bi se spriječilo širenje kontaminirane hrane iz jedne zemlje u drugu. INFOSAN takođe olakšava razmjenu iskustava i testiranih rješenja u zemljama i među njima, kako bi se optimizirale buduće intervencije za zaštitu zdravlja potrošača.
ISTINA O ROKOVIMA UPOTREBE HRANE
Označavanje datuma na hrani može biti nejasno, zbunjujuće i ponekad nedosljedno. Istraživanja su pokazala da je gotovo dvije trećine građana zbunjeno, kada je u pitanju isticanje datuma upotrebe hrane.
Provjera oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrebljivo do“ na hrani je jedna od prvih stvari koje bi potrošači trebali učiniti prilikom kupovine. Uobičajena praksa je da supermarketi snižavaju cijene određenih prehrambenih artikala koji su pri isteku roka trajanja, tako da prilikom kupovine ovakvih proizvoda treba posvetiti posebnu pažnju, kako bi se izbjegla kupovina namirnica koje možda neće biti upotrijebljene do isteka roka trajanja, što predstavlja rizik po zdravlje.
Potrošači u Crnoj Gori ne razlikuju oznake o roku upotrebe proizvoda „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrebljivo do“ i za njih se suština, odnosno značenje ova dva pojma podudaraju.
Oznakom „najbolje upotrijebiti do“– proizvođači označavaju datum do kada hrana zadržava očekivani kvalitet, ali nakon koga je i dalje bezbjedna za korišćenje, ukoliko su poštovana upustva za skladištenje i ukoliko pakovanje nije oštećeno. Ovaj termin odnosi se na rok do kojeg treba upotrijebiti određeni prehrambeni proizvod. Po isteku navedenog roka hrana gubi na svojoj teksturi, odnosno može početi da gubi svoj ukus.
Teminom „najbolje upotrijebiti do“ – označeni su rashlađeni, smrznuti, sušeni proizvodi, poput tjestenina, pirinča i konzervisanih namirnica.
Peciva i pekarski proizvodi nose datume do kad su svježi.
S druge strane, „upotrebljivo do“ označava datum do kojeg hrana može bezbjedno da se koristi. Obično su u pitanju namirnice koje su sa mikrobiološkog stanovišta brzo kvarljive i koje nakon kraćeg vremenskog perioda mogu da predstavljaju neposrednu opasnost za zdravlje ljudi. Nakon datuma označenog za rok trajanja, ne bi trebalo konzumirati hranu.
PREVARA TRGOVACA/PROIZVOĐAČA U VEZI SA HRANOM – Šta je to?
Potrošači su često izloženi prevarama proizvođača i trgovaca sa ciljem ostvarivanja profita. Mnogi potrošači nijesu zainteresovani za kvalitet i porijeklo robe, već, jednostavno zbog ograničenih finansija na prvo mjesto stavljaju cijenu proizvoda. Nedostatak interesovanja i znanja od strane potrošača povećava rizik za prevare od strane proizvođača hrane i hrane za životinje, kojima je jedini interes ostvarivanje profita.
Iako ovakve vrste prevara proizvođača i trgovaca nijesu za posljedicu imale smrtne ishode, itekako utiču na bezbjednost i sigurnost hrane.
U posljednih nekoliko godina mnogi potrošači se opredjeljuju za kupovinu domaćih proizvoda kod lokalnih trgovaca. Brojni domaći proizvođači kupuju proizvode veleprodajnih dobavljača i prodaju ih kao domaće. Neki proizvodi, iako se prodaju pod imenom „organski“ mogu sadržati pesticide.
Postojeća istraživanja o prevarama i falsifikovanju u vezi sa hranom, obuhvatili su nekoliko prevara i to: neovlašćeno korišćenje, krađa, simulacija, falsifikovanje itd.
Vrsta prevare | Definicija | Primjer |
Krivotvorenje | Komponenta gotovog proizvoda je lažna | Melamin dodat mlijeku |
Obmanjivanje | Proizvod ili pakovanje su korišteni na neodgovarajući način | Promjena informacija o isteku roka, izmjena (dodavanje) informacija na deklaracijama proizvoda |
Krađa | Originalni proizvod je ukraden i predstavljen kao legalan | Ukradeni proizvod je umetnut (pomiješan) sa legalnim |
Simulacija | Neregularni proizvod je dizajniran tako da izgleda, ali ne da u potpunosti kopira originalni proizvod | „Imitacija“ popularnih namirnica, koje nijesu proizvedene sa istim sigurnosnim namjerama |
Falsifikovanje | Povreda prava intelektualne svojine, koja bi mogla obuhvatiti sve aspekte prevarnog proizvoda, pakovanje i ambalaža prekopirana u potpunosti | Kopije popularnih namirnica, koje nijesu proizvedene sa istim sigurnosnim namjerama |
Maslinovo ulje
Istraživanja su pokazala da je maslinovo ulje često krivotvoreno. Ovo ulje se često razblažuje drugim uljima, kao što su: sojino, kukuruzno, suncokretovo, orahovo i susamovo ulje.
Med
Med je jedna od najčešćih namirnica koja predstavlja skoro 10 odsto svih slučajeva prevara vezanih za hranu. Takođe, pod imenom med, možete naći šećerni sirup, kukuruzni sirup, fruktozu, glukozu. Ponekad se ovakav med prodaje kao organski.
Mlijeko
Mlijeko je često opterećeno različitim nezdravim, a ponekad i strogo zabranjenim dodacima, kao što su melamin, formaldehid, urea, vodonik peroksid, mašinsko ulje, deterdžent, kaučuk, skrob, prljava voda itd.
Kafa
Obična ili instant kafa ponekad može da sadrži kašu, pečeni ječam, prženi kukuruz, pečeni sojin pasulj, pečene sjemenke, prah cikorije, ražano brašno, brašno od krompira, karamel, smokve, glukozu, maltodekstrin, skrob itd.
Plodovi mora
Prevare u vezi morskih plodova prisutne su u cijelom svijetu. Zamjene vrsta morskih plodova i riba se redovno javljaju, obmanjujući potorošače šta su zaista kupili. Osim toga, prevare sa morskim plodovima i ribama omogućavaju da se ilegalno ulovljena riba pere prilikom trgovine legalnih.
NOVOOTKRIVENA OPASNOST PO ZDRAVLJE POTROŠAČA – DJELIMIČNO HIDROGENIZOVANA ULJA
Trans masti – poznate i kao trans-masne kiseline su vrsta nezasićenih masti, koje se javljaju kako kod životinjskih tako i kod biljnih masti. Trans-masne kiseline u životinjskoj masti se javljaju prirodno i formiraju mikrobiološku floru u želucu preživara, kao što su krave, koze i ovce. Ove trans masne kiseline su prisutne u mlijeku, maslacu, sirevima i mesnim proizvodima dobijenim od ovih životinja.
Većina trans-masnih kiselina u biljnoj masti formira se kada se biljna ulja pretvore u čvrste masti pod nazivom djelimično hidrogenizovanje. Sa liste sastojaka, potrošači mogu da vide da li proizvod sadrži djelimično hidrogenizovana ulja (industrijske trans masti). Ako se to desi, industrijske trans masti mogu biti prisutne u sastavu proizvoda pod nazivom „djelimično hidrogenizovana ulja“, ali njihova tačna koncentracija neće biti prikazana.
Djelimično hidrigenizovane masnoće se široko primjenjuju u prehrambenoj industriji od 1950. godine u proizvodima, kao što su margarin, gotovi obroci, žitarice za doručak, čips, supe u prahu, gotove soseve i ulja za pohovanje hrane.
Djelimično hidrogenizovana biljna ulja zamjenjivala su životinjske masti jer su bile jeftinije, ali i zbog toga što se vjerovalo da su zdravija od zaštićenih masti ili maslaca. Od početka devedesetih, međutim, postoji sve veći broj dokaza da industrijske trans masti povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Jela sa industrijskim trans mastima podižu nivo „lošeg“ holesterola u krvi što povećava rizik od razvoja srčanih i koronarnih bolesti, vodećeg uzroka smrti kod muškaraca i žena u mnogim zemljama.
Indikativna lista proizvoda koji sadrže trans masti:
- Izbor restorana brze hrane: prženi krompir, pržena piletina i druga pržena hrana, tortilje, čips, hamburger i sendvič – Trans masti će se takođe koristiti u tradicionalnim restoranima za slične namirnice.
- Konditorski proizvodi: kolači, krofne, vafli, kolači, keksi, krekeri, sladoled i sl.
- Smrznuti polu-završeni proizvodi: pica, riblji štapići, hamburgeri i ostali pečeni zamrznuti proizvodi od brašna.
- Instant kuvane kašice i supe, kukuruzne pahuljice, čips od krompira, razne pavlake, čips od krompira, razne pavlake, rafinirani kikiriki puter i sl.
- Margarin i kulinarske masti koje se koriste u industriji.
Istraživanja su pokazala da korišćenje samo 2% dnevnih kalorija od trans masti – to je 4 grama za nekoga čiji je redovni unos hrane 2000 kalorija dnevno – može povećati rizik za kardiovaskularne bolesti za 23%.
Nedavno su neke zemlje uvele mjere zabrane ili ograničenja upotrebe industrijskih transmasti.
Američka administracija za hranu i ljekove uklonila je djelimično hidrogenizovana ulja sa liste sastojaka i dala proizvođačima hrane i restoranima tri godine da ih izbace iz svojih proizvoda. Mnogi su to i učinili, a ostali će morati da se prdruže do juna 2018. godine. Neke zemlje EU (Danska, Austrija, Mađarska, Letonija) već su ograničile korišćenje industrijskih trans masti u prehrambenim proizvodima i to usvajanjem zakona. U Belgiji, Njemačkoj, Holandiji, Poljskoj, Velikoj Britaniji i Grčkoj, dobrovoljne mjere samoregulacije dogovorene su sa prehrambenom industrijom.
BEZBJEDNOST HRANE KOD KUĆE
Bezbjednost hrane u našim domovima je jednako važna kao i bezbjednost hrane u kuhinjama restorana. Ustvari, čak 60% bolesti povezanih sa hranom potiču iz kuhinja potrošača. Kod neke vrste hrane, postoji veća vjerovatnoća za razvoj bakterija, koja može imati loš uticaj na naše zdravlje. Bakterije u hrani se najlakše šire na sobnim temperaturama. Vlažna i hrana koja sadrži visok nivo proteina je najpodesnija za razvoj bakterija. Ovo uključuje meso, ribu, mliječne proizvode, jaja, kuvani pirinač, kuvani pasulj, tofu, kuvani krompir, kompote. Sokovi bez konzervansa, takođe nose povećani rizik
MJERE BEZBJEDNOSTI
Čuvajte proizvode i pametno ih zagrijavajte.
Nepravilno skladištenje hrane najveći je uzrok bolesti u vezi sa hranom. Klice se razvijaju brzo i toksini se mogu formirati. Veoma je važno da se hrana zagrijava na odgovarajućoj temperaturi prije serviranja.
Pratite sljedeća pravila čuvanja hrane:
- Hranu čuvajte na bezbjednim temperaturama (topla hrana na 63 C ili više, hladna hrana na 8C ili niže, zamrznuta hrana na – 18 C ili niže)
- Ne ostavljajte kuvanu hranu napolju na sobnoj temperaturi duže vrijeme, čak ni zimi
- Ne stavlljajte toplu hranu u frižider. Ako je potrebno, koristite led ili hladnu vodu da rashladite hranu, pa je tek nakon toga odložite u frižider ili zamrzivač.
- Dobro zagrijte kuvanu hranu iz frižidera ili zamrzivača, sve dok ne bude vruća. Kad zagrijavate hranu kao što su supe i čorbe, dovedite je do tačke ključanja i dobro izmiješajte.
POVRĆE
Špargle: Stavite stojeće pakete u posudu ili posudu sa vodom (oko 2,5 cm) i stavite ih na policu u frižideru (najbolje) ili obmotajte rezane krajeve u vlažni papirni ubrus, zatim stavite prozračnu posudu u fioku visoke vlažnosti u frižideru. Špargla brzo otvrdne ako se odmah ne ohladi, pa se postarajte da je ohladite.
Krastavac: Njihova idealna temperatura za održavanje je negdje između sobne temperature i frižidera. Krastavci se mogu skladištiti na hladnom mjestu u ostavi ili uviti u vlažnu krpu i staviti u prozračnu fioku visoke vlažnosti u frižideru. Ne skladištite ih u blizini paradajza, jabuka, avokada ili banana. Najbolje je iskoristiti ih u roku od nekoliko dana, jer ako stoje duže vremena na niskim temperaturama mogu se oštetiti.
Zelena salata: Skladištiti u vlažnoj krpi u hermetički zatvorenoj posudi u frižideru u polici visoke vlažnosti. Alternativno, stavite je u čašu sa vodom u polici.
Pečurke: Koristite ih što je prije moguće nakon kupovine. Ne perite ih dok ne budete spremni za upotrebu. Čuvati u originalnoj ambalaži ili na papirnoj torbi na donjoj polici u frižideru. Za veoma osjetljive pečurke, postavite ih u jedan sloj na ležištu i pokrijte vlažnom krpom. Nemojte čuvati pečurke pored proizvoda jakog mirisa, jer imaju tendenciju apsorbovanja neprijatnih mirisa (jedan od razloga što ih treba brzo upotrijebiti).
Luk: Čuvati luk na hladnom, tamnom, suvom, dobro provjetrenom mjestu. Ne skladištite ga u plastici. Odmah sklonite luk koji je proklijao ili je sa drugim znacima oštećenja, tako da ne utiče na druge. Čuvanje u visećim vrećama je odlična ideja, jer podstiče ventilaciju. Ne skladištite u blizini krompira jer će luk prouzrokovati da krompir proklija. Već korišteni luk možete smjestiti u vakuum posudu u frižideru i, ako je moguće, ostaviti ga neoljuštenog.
Paradajz: Ne perite ih dok ne budete spremni da ih upotrijebite. Čuvati svježi paradajz na pultu i daleko od direktne sunčeve svjetlosti, sa stabljikama okrenutim na gore. Ako ih čuvate okrenute na njihovim stranama to će uzrokovati oštećenja. Paradajz koji ste izrezali treba ohladiti. Ako ste ga već stavili u frižider tj. rashladili, čuvajte u originalnom pakovanju ili u prozračnoj posudi u ladici sa niskom vlažnošću. Za najbolji ukus, ostavite na sobonoj temperaturi prije nego ga upotrijebite.
VOĆE
Avokado: Čuvati na polici dok ne sazri, a onda ga rashladite. Stavite u zatvorenu papirnu vreću, kako biste ubrzali sazrijevanje (dodavanje jabuke ili banane će podstaći zrenje). Nemojte hladiti prije zrenja, jer nikada neće sazreti.
Banane: Uklonite svaki plastični omotač. Čuvati na polici na sobnoj temperaturi, daleko od ostalog voća (osim ako ne pokušavate da podstaknete sazrijevanje). Jednom ako sazrije, možete ih skladištiti u frižideru. Kora banane može potamniti, ali banana će biti ispravna nekoliko dana.
Pipun: Ako je nezreo, čuvajte ga, ucijelo, na hladnom i suvom mjestu daleko od sunčeve svjetlosti. Kad sazri, odložite na policu u frižideru. Jednom isječeni pipun, bez obzira na zrelost, rashladite i odložite u vakuum posudu. Ako je moguće, nemojte uklanjati sjeme sa preostalih djelova rezanog pipuna, da se dio koji se jede ne isušuje.
Lubenica: Izbjegavajte njihovo skladištenje sa bananama, jabukama, breskvama i avokadom, osim ako ne pokušavate da ubrzate zrenje.
Breskve, nektarine i kajsije: Ne perite ih dok ne budu spremne za upotebu. Ako su nezrele, čuvajte ih na sobnoj temperaturi daleko od sunčeve svjetlosti. Stavite u zatvorenu papirnu vreću, kako biste ubrzali zrenje. Kada su sazrele, smjestite ih u frižider u fioci niske vlažnosti ili u otvorenoj papirnoj vreći, koju ćete ostaviti otvorenu tj. ne zatvarati vrh vrećice.
MESO I RIBA
Svježe meso: Skladištiti na donjoj polici frižidera, čvrsto uvijeno u vakuum pakovanje (najbolje je ostaviti u ambalaži do prve upotrebe). Stavite na podlogu ako postoji vjerovatnoća da će curiti. Što duže meso ostane na temperaturi nižoj od temberature u frižideru, brže će se pokvariti. Prema tome, najbolje je da kupovinu mesa obavite neposredno prije odlaska kući i odložite ga odmah u frižider ako je moguće.
Kao alternativu, možete držati mini frižider u svom automobilu. Zamrznite, ako ne planirate da ga koristite u roku od nekoliko dana. Kuvano meso treba čuvati u zatvorenim vakuum posudama.
Svježa riba: Uklonite ih iz pakovanja, ukolonite iznutrice i osušite papirnim ubrusom. Držite ribu na ledu, čak i u frižideru. Riba brzo istruli, osim ako je ne zamrznete.
MLIJEČNI PROIZVODI I JAJA
Maslac (Puter): Držite rezerve u zamrzivaču. Maslac se može držati na sobnoj temperaturi ako planirate da ga koristite u roku od nekoliko dana, ali samo ako ga držite van dometa svjetlosti. Ako ga koristite samo povremeno, čuvajte ga u frižideru, u originalnom pakovanju i u hladnijim djelovima frižidera (gornja i srednja polica bliže zidu frižidera). Maslac lako apsorbuje jake mirise i ukuse iz okoline. Dodano umotavanje ili čuvanje u zatvorenoj posudi može pomoći u prevenciji.
Jaja: Čuvati u hladnom dijelu frižidera u originalnom kartonskom pakovanju (ne u vratima, čak i ako postoji prostor za njih, jer je previše toplo).
Mlijeko: Držite mlijeko u hladnom dijelu frižidera (ne vrata), zatvoreno u originalnom pakovanju. Svoj ukus bolje zadržava u neprozirnim pakovanjima, koji se mogu zatvoriti (sa poklopcima). Mlijeko koje dolazi u kartonskoj kutiji je prošlo kroz pasterizaciju na ultra visokim temperaturama i može se skladištiti u ostavi sve dok se ne otvori, a, nakon što ga otvorite, odložite ga u frižider.
MJERE BEZBJEDNOSTI: ODRŽAVANJE ČISTOĆE
Pranjem ruku toplom vodom i sapunom oslobodićete se klica sa vaših ruku koje mogu da prodru u hranu i dovedu do bolesti.
- Operite ruke toplom vodom i sapunom i nakon rukovanja hranom, nakon korišćenja kupatila i kontakta sa kućnim ljubimcima.
- Temeljno isperite i očistite posuđe.
- Razmislite o upotrebi papirnih ubrusa za čiščenje kuhinjskih površina. Ako koristite platnene krpe, češće ih perite na programima visokih temperatura u mašini za pranje veša.
- Isperite svježe voće i povrće pod tekućom vodom, uključujući i one sa jestivom korom.
- Istrljajte povrće i voće čvrste kore, tekućom vodom iz česme ili ih očistite čistom četkom za povrće, dok ih ispirate vodom iz slavine.
- Zaštitite kuhinju i hranu od insekata, štetočina i drugih životinja.
Izvor: CEZAP