Alergija na hranu najčešće zahvata do 6% djece i 4% odraslih. Oko 75% alergijskih reakcija kod djece uzrokovane su jajima, kikirikijem, kravljim mlijekom, ribom i orasima, dok je oko 50% alergijskih reakcija kod odraslih uzrokovano različitim vrstama oraha i kikirikija.
Razlika između alergije i intolerancije na hranu
Alergija na hranu često se miješa sa terminom intolerancije na hranu. Intolerancija na hranu označava otežano varenje određenih vrsta hrane, uzrokojući nelagodnost, ali stanje nije životno ugrožavajuće, dok alergijska reakcija uključuje aktivaciju imunog sistema koji ima uticaj na brojne organe u tijelu i uzrokuje širok spektar različitih simptoma.
Najčešći uzroci intolerancije na hranu su: nedostatak nekog enzima neophodnog za potpunu probavu hrane, sindrom iritabilnog kolona, trovanje hranom, preosjetljivost na neke dodatke hrani (aditive), stres ili psihološki činovnici te celijakija. S druge strane, simptomi alergijske reakcije mnogo su ozbiljniji i teži jer mogu imati vrlo ozbiljne posljedice, pa čak i ugroziti život.
Pojava određenih simptoma nakon konzumiranja hrane može biti znak alergije na hranu. Simptomi alergije obično se pojavljuju u roku od nekoliko minuta do dva sata nakon konzumiranja hrane na koju je osoba alergična. Alergijske reakcije uključuju: crvenilo kože ili osip, peckanje i svrab u ustima, otok lica, jezika ili usana, povraćanje i/ili dijareju, grčeve u stomaku, kašalj ili teško disanje, vrtoglavicu i/ili nesvjesticu, otok ždrijela i glasnih žica, otežano disanje itd. Osobe sa simptomima alergije treba da se obrate ljekaru ili zdravstvenom radniku kako bi se sprovela odgovarajuća testiranja i evaluacija alergijske reakcije, a hranu koja je izazvala takve simptome treba izbjegavati.
Veoma je bitno da saznate koja hrana ili drugi faktori izazivaju alergijsku reakciju i izbjegavate ih. Kada ste u restoranu, obavezno informišite uslužno osoblje o svojoj alergiji i u tom smislu postavite konkretna pitanja o hrani koja će vam biti poslužena. Ukoliko je hrana koja ne sadrži komponente na koje ste alergični tokom pripreme ipak mogla doći u kontakt sa njima, preporučljivo je da je ne konzumirate.
Kako bi izbjegli hranu na koju ste alergični, detaljno se upoznajte sa sadržajem deklaracije. Djeca koja su podložna ozbiljnim alergijskim reakcijama, potrebno je da prođu obuku, kako bi naučila da čitaju deklaracije i postavljaju pitanja prije jela.
Alergene treba istaći na deklaraciji hrane. Kompanije koje proizvode hranu mogu da biraju na koji način će istaći potrebne informacije, na primjer, podebljanim slovima.
Obilježavanje sastojaka
Prethodno obilježavanje sastojaka
| Voda, šargarepa, crni luk, crveno sočivo (4.5%), krompir, karfiol, praziluk, grašak, kukuruzno brašno, pšenično brašno, so, krem, ekstrakt kvasca, koncentrisani paradajz, bijeli luk, šećer, sjeme celera, biljno ulje, bijeli biber, peršun. |
Novo obilježavanje sastojaka
| Voda, šargarepa, crni luk, crveno sočivo (4.5%), krompir, karfiol, praziluk, grašak, kukuruzno brašno, pšenično brašno, so, krem, ekstrakt kvasca, koncentrisani paradajz, bijeli luk, šećer, sjeme celera, biljno ulje, bijeli biber, peršun. |
Takođe se mogu koristiti i druge vrste naglašavanja, italic slova, podvlačenje riječi ili sjenčenje.
Uvijek provjerite sastojke. Obratite pažnju, jer na deklaraciji može da stoji upozorenje „može da sadrži“. Male količine određenog sastojka koji može da izazove alergijsku reakciju ponekad mogu da uđu u proizvod nakon unakrsne kontaminacije ili metodom proizvodnje, iako proizvođači hrane vode računa da se to ne dogodi. Ako je postojala mogućnost da se kontaminacija ipak mogla dogoditi, na deklaraciji proizvoda potrebno je naznačiti da „proizvod može sadržati: orahe, mlijeko…“.
Vodeći alergeni
Postoji 14 vodećih alergena, a to su: celer, žitarice koje sadrže gluten, ljuskari (rakovi, jastozi, škampe…), jaja, lupina i proizvodi od lupina, riba, mlijeko, mekušci (dagnje, puževi, lignje…), senf, orašasti plodovi, kikiriki, soja i sumpor dioksid.
Potrošači koji imaju alergiju na određenu hranu ili su netolerantni, savjetuje se da kontaktiraju Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Uzorak hrane za koju se sumnja da sadrži alergene treba provjeriti kako bi se utvrdilo prisustvo određenih alergijskih sastojaka.
Korisni kontakti
Odsjek za zdravstveno sanitarnu inspekciju – Put Radomira Ivanovića br.2, tel: 020/608-015
Fitosanitarna inspekcija – Bratstva i jedinstva bb, tel: 020/621-111
Institut za javno zdravlje – Džona Džeksona bb, e-mail: [email protected]
Izvor: CEZAP
