Lisa Cowey: Zaštita intelektualne svojine kao polazna tačka razvoja startapova

01.04.2019

Širenje znanja je jedan od ključnih preduslova za razvoj startapova i preduzeća. Tako je u Tehnopolisu danas održana besplatna radionica u organizaciji EU4TECH na temu “Kreiranje strategije o zaštiti intelektualne svojine/Developing a Company IP Strategy“.

Radionicu je vodila dr Lisa Cowey, koja ima 25-o godišnje iskustvo u radu sa start-up kompanijama, kako bi im pomogla da razviju strategije za dobijanje konkurentske prednosti koristeći njihovu intelektualnu svojinu, a kroz razne projekte od 2006. godine je dobro upoznata sa regionom, startapovima kao i temom o kojoj danas govori prisutnima.

„Današnja radionica se tiče intelektualne svojine i prava intelektualne svojine i ono čemu se nadam danas jeste da će učesnici sa ove radionice otići sa više znanja o tome kako da u ime svoje kompanije bolje upravljaju svojim znanjem, kako da bolje razumiju šta njihova konkurencija radi, kako da se prošire na nova tržišta bez brige o tome da širenje na nečiju teritoriju nije legalno i kako da spriječe druge ljude da koriste njihovu reputaciju“, objasnila je gospođa Cowey na početku našeg razgovora.

Ona je rekla da mnogo ljudi misli da je intelektualna svojina isto što i patentiranje, a to je, zapravo, jedan mali tehnički dio: „Intelektualna svojina je mnogo širi pojam od patentiranja, jer ona uključuje sva znanja koja imate, tehnička znanja, nematerijalna ulaganja i mnoga druga. Neka od njih možete da transformišete u patent, zaštitni znak, autorska prava i da imate legalno pravo da ih koristite. Međutim, ako ćete da mislite samo o tom legalnom pravu, a da ga zapravo ne koristite na pravi način, onda razmišljate previše usko. Mnogo ljudi mi kaže: mi imamo zaštitni znak ali ga nikada nijesmo registrovali. Ako nije registrovan, zapravo nije dovoljno ni jak i ne služi ničemu. Dakle, mora se razmišljati o intelektualnoj svojini kao o nečemu što nije samo patentiranje“.

Kako je radionica namijenjena ambicioznim postojećim kompanijama i startapovima, istakla je da je tema zaštite intelektualne svojine posebno važna startapovima jer na taj način počinju ispravno da djeluju od samog početka. Takođe, važno je da znaju kako da zaštite ono što je njihovo, što će im dodatno pomoći kod pronalaska novih investitora i širenja na nove teritorije, jer će investitori prije ulagati u one startapove koji žele da se šire internacionalno.

Smatra da ljudi sa prostora Zapadnog Balkana do sada nijesu razumjeli na pravi način važnost ovog aspekta njihovog poslovanja: „Čula sam mnogo ljudi sa prostora Zapadnog Balkana da govori – koja je poenta patentiranja, ne mogu da zaustavim ljude da koriste moju ideju. Problem je što nijesu bili upoznati sa svojim pravima intelektualne svojine i mislim da se njihovo shvatanje važnosti ove teme znatno promijenilo u poslednje vrijeme. Ljudi su počeli da se interesuju, kako se sve zemlje približavaju EU, shvatili su da se u Evropi ova tema cijeni i da se sprovodi intezivno, kao i da u Evropi postoje ljudi koji će zakonski utvrđena prava zaista sprovesti u djelo. Mislim da su shvatili da ako žele ići u Evropu moraju uraditi nešto i po ovom pitanju“.

Kao polaznu tačku svakog startapa vidi kreiranje strategije o zaštiti intelektualne svojine uporedo sa njihovom biznis strategijom, jer to ne može jedno bez drugog i mora se poklapati. Strategija o zaštiti intelektualne svojine treba da služi kao dodatna snaga njihovog biznis modela i da bude dio njega. Kao rezultat trebaju da imaju i patent i zaštitni znak i autorska prava, ali konstantno moraju pratiti u kom pravcu ide ta strategija: „To nije nešto što jednom uradite i sa tim ste završili, to je nešto što je konstantno, kao što je marketing neke kompanije. Vi ćete čitavo vrijeme istraživati ko su vaši korisnici, kako da zadržite postojeće korisnike, jesu li ljudi srećni sa vašim proizvodom, sviđa li im se. I isto bi trebali da radite sa IP strategijom – je li to prava strategija, kako da je implementirate i čitavo vrijeme treba da nadledate taj proces i prilagođavate se“.

Smatra da u Crnoj Gori treba da prođe još vremena da bi se na pravi način koristilo pravo intelektualne svojine. „Taj proces se događa, rekla bih da vaše Ministarstvo nauke i Ministarstvo ekonomije i Zavod za zaštitu intelektualne svojine u Podgorici znaju da je to nešto na čemu treba raditi i sigurna sam da će se to uz sve njhove planove u narednom periodu sprovesti u djelo“, kazala je gospođa Lisa.

Na kraju razgovora nije mogla da ne istakne koliko je oduševljena Tehnopolisom: „Imate divan prostor i bila bih veoma srećna da mogu da radim ovdje. Fantastično svijetao prostor, mislim da je to veoma važno, to čini posao lakšim. A i boje su savršene. Imate neku dobru energiju u sebi. Posjećujem dosta biznis inkubatora i centara, oni su uglavnom stare vojne zgrade u mnogim zemljama u regionu. One su malo tamne, ali ova ne, ova zrači pozitivnom energijom od momenta kada uđete na ova vrata“.

A sami učesnici su takođe zadovoljni kako radionica protiče, pa su nam saopštili i njihove utiske.

Iskreno, ja nijesam imala predznanje iz ove oblasti, nijesam mislila da će mi ova radionica toliko koristiti, da bih tokom rada sa Lisom otkrila da postoje neki asprekti o kojima nijesam razmišljala, kao što je npr. ugovori koje treba da potpisujemo sa zaposlenima, zaštita logotipa i tome slično i sigurna sam da ću do kraja radionice steći još neka znanja koja će mi koristiti za dalji razvoj svog biznisa“, rekla je Bojana Perović.

Milovan Kadović nam je kazao da je imao određena znanja o ovoj temi pošto dolazi iz oblasti likovnih umjetnosti: „Mene je interesovalo da li postoji neka evropska legislativa ili globalna koju bih mogao da usvojim i da pratim. Određeno znanje mi je definitivno donijela ova radionica, pogotovu vezano za prototipe i autorska prava i generalno intelektualnu svojinu. Moraću svakako da se informišem i što se tiče crnogorske legislative, jer očigledno postoje specifične stvari o kojima bih trebao saznati više“.

Selena Samac je početnik u razvoju biznisa a radionica joj je olakšala dosta jer direktnom komunikacijom sa predavačem učesnici mogu da saznaju sve što ih zanima.Ovo je za nas informativna radionica, u smislu da mi nijesmo mnogo znali uopšte o intelektualnoj svojini. Nama znači jer ne moramo da sjedimo i tražimo podatke po internetu, nego sve podatke možemo da dobijemo direktno od eksperta i da postavimo pitanja za sve što nas zanima. Budući da smo kompanija koja je na početku razvoja, ova radionica će nam pomoći da to sve inkorporiramo u budućem radu kompanije, da odredimo sebi neke smjernice“, navela je Selena.

Povezani članci

Prijave za nezaboravno iskustvo na CBCC 2024: Digital Nomads Edition su otvorene   S ponosom objavljujemo otvarenje prijava za Cross Border Coworking Conference 2024: Digital Nomads Edition, koja će se održati od 9. do 11. oktobra 2024. godine u Mostaru. CBCC...